Božo Stojanović – Esej

Božo Stojanović – Esej

Beleške posvećenog čitaoca

Božo Stojanović

Krajnju procenu i rangiranje svih naših poduhvata će obaviti vreme koje će nemilosrdno ukloniti sve ono što nije bilo u stanju da izdrži njegovu proveru.

Beograd, 23. decembra 2021.

Pojedini čitaoci, koji godinama prate moje prikaze, postavljali su mi često slično pitanje: zašto u svojim tekstovima ne polemišem sa autorima, to jest sa stavovima iznetim u knjigama o kojima pišem? Zašto ih ne kritikujem i ukazujem na propuste u izlaganju ili probleme i pukotine u argumentaciji? Moj stav je sledeći: ukoliko mi se neka knjiga iz nekog razloga ne dopada ili je ne smatram dovoljno dobrom (što ne mora da znači da i te knjige nisu dobre za nekog drugog čitaoca – nikad nisam sebe stavljao u poziciju da vrednujem i presuđujem u ime drugih), o njoj jednostavno ne želim da pišem. To nikako ne znači da o knjigama koje sam prikazivao nisam imao nešto kritički da kažem ili primetim, niti da se slažem sa svim tezama koje se u nekoj knjizi zastupaju.
Svemu što je ljudsko delo može se uvek nešto prigovoriti, međutim, smatram da to u formi kratkog prikaza i prikaza pisanog za široku čitalačku publiku nije potrebno. Postoje brojni naučni i stručni časopisi u kojima ima sasvim dovoljno raspoloživog prostora da se argumentovano polemiše sa stavovima i idejama pojedinih knjiga i da se ukazuje na njihove manjkavosti i propuste. Tako se daje prilika i autorima sa čijim stavovima se polemiše da na te primedbe odgovore.
Nisam želeo da u prikazima budem „profesorski Bozo Stojanovic Ideje u vremenusitničav“ (izraz posuđen od Milana Kašanina), da tražim manjkavosti i nedostatke knjige, već da istaknem u prvi plan ono što je u njoj dobro i što zaslužuje posebnu pažnju. Kada se u kratkom prikazu neke knjige polemiše sa njenim idejama i argumentima, neodoljivo se nameće pokroviteljski ton koja mi se, otvoreno priznajem, nikada nije dopadao. Namerno ili slučajno takvim postupkom se stvara utisak da pisac prikaza, umesto da čitaoce obaveštava o knjizi, želi da pokaže kako je upućeniji u temu od autora čiju knjigu prikazuje i da bi bio u stanju da napiše daleko bolju knjigu u svakom trenutku samo kada bi to hteo. Umesto da čitaoca obavesti o idejama kojima se knjiga bavi i da ga podstakne da knjigu uzme u ruke (a onda će svako za sebe da samostalno formira svoj sud), takav prikazivač, zapravo, reklamira sebe.
Priznajem, bez oklevanja, da mi je takva pozicija uvek bila strana i u osnovi pomalo tužna. Napisao sam nekoliko knjiga i dobro mi je poznato kakva je to vrsta posla i kakve probleme svaki autor tokom rada mora da prevazilazi. Potrebno je neprestano se boriti, osim s temom o kojoj se piše, s ličnim nedoumicama, sumnjama i kolebanjima. Grozničavo tragati za pravom reči i iskazom i uvek biti nesiguran u to da li si uspeo da ih pronađeš, stalno se boriti sa tragičnim saznanjem da je sve moglo da se kaže drugačije, jasnije i lepše. Jednom rečju, bolje.
Stoga iskreno poštujem svačiji istinski stvaralački napor (primetio sam i to da su često najžešći 10. Beogradski festival evropske knjizevnosti Logokritičari tuđeg rada oni koji sami nisu napisali skoro ništa), svaki pokušaj da se rukama i umom stvori nešto što će pružiti dokaz vlastitog postojanja. U prikazima nastojim da ukažem na ono što mi se čini kvalitetnim i važnim u knjizi o kojoj pišem, a ne da pokroviteljski i sa sigurne distance podučavam njenog autora o tome šta je propustio da uradi ili je uradio pogrešno. Krajnju procenu i rangiranje svih naših poduhvata će obaviti vreme koje će nemilosrdno ukloniti sve ono što nije bilo u stanju da izdrži njegovu proveru. Pri tome, neće se obazirati ni na pohvale ni na kritike koje su nekom delu i njegovom autoru upućivali savremenici. S druge strane, često pišem i o knjigama koje ne spadaju u moje usko specijalističko područje, odnosno čitam ih kao „zainteresovani laik“ i iz takve pozicije o njima i pišem za druge „zainteresovane laike“.

Autor je ekonomski teoretičar čiju je knjigu eseja i kritika o ključnim teorijskim knjigama objavljenim na srpskom jeziku u XXI veku Ideje u vremenu nedavno objavio Arhipelag.

_________________________________________________

© za srpski jezik: „Arhipelag“ www.arhipelag.rs

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više