Aliče Pizu – Kritika

Aliče Pizu – Kritika

Vreme zamrznuto u večitom sumraku

Aliče Pizu

Novi ugao posmatranja u prozi Veselina Markovića, jednog od najvrsnijih predstavnika savremene srpske književnosti.

Beograd, 5. juna 2020.

Kontrast između nedefinisanosti i potrage za strogošću, pravilima, kao i sposobnost da se jedna karakterna osobina istakne nad drugima kako bi naracija postala što preglednija prelama se kroz novi ugao posmatranja u prozi Veselina Markovića, jednog od najvrsnijih predstavnika savremene srpske književnosti.
Proučavalac Prusta i Nabokova, autor kritičkih eseja, priča i putopisa, Marković smatra da su na njegovu poetiku uticali ne samo pisci kao što su Kafka, Čehov, Jonesko i Stajron, već i drevni tragičari zbog važnosti koju pridaju kompoziciji.
U romanu Mi različiti (prevela Anita Vuco) Marković muškoj figuri poverava vođenje istrage za koju mu izgovor nudi teorija verovatnoće, da bi kroz matematičko posmatranje otkrio naizgled slučajan lanac događaja u postojanju pojedinca.
Između lirske napetosti i fizičke konkretnosti, Markovićeva proza pruža čitaocu predstavu o stvarnosti posredstvom izranjanja simbola koji obnavljaju složen odnos s materijom i daju romanu izrazitu originalnost.
Markovićeva proza predstavlja prikaz vremena prepoznatljiv već od prvih stranica romana: transponuje ličnu opsesivno-tragičnu viziju sveta, preobraženu stalnim Veselin Marković Mi različiti italijansko izdanjepozivanjem na kraj, koja počev od formalnog postava, označava celovito i nezaboravno ekspresivno istraživanje, čemu jednakom merom pogoduje i misteriozna dimenzija ispripovedanih događaja zajedno s psihološkom pozadinom koja ih karakteriše.
Njegovo pisanje prožeto je simboličkim izrazima i metaforama sposobnim da otkriju dramatičan podtekst izgrađen suptilnim analogijama i referencama na „dečju kosmologiju“ glavnih junaka, u višegodišnjem figurativnom predstavljanju tragedije kroz neprestana uranjanja u mračne delove kojima dominiraju strepnje i izranjanja iz njih. U tom smislu ogledalo predstavlja primarno sredstvo pri suočavanju s pitanjem identiteta i prikaza sebe obzirom na percepciju drugosti. „Nepomična, posmatrala sam se u ogledalu: moje lice podseća na apstraktnu sliku, a jedna suza mili niz obraz i prti stazu kroz slojeve pudera. Prizor je bio toliko nepodnošljiv da nije bilo dovoljno da odvojim pogled od ogledala, već sam ugasila svetla u čitavom stanu.“

Deformisano i iskrivljeno posmatranje sebe može voditi jedino prema neumoljivoj izolaciji u kakvu se oboje zatvaraju, uvereni u opštu nemogućnost razumevanja. „Ako spustim kašičicu na dno šolje, lik potone u dubok mrak. Kako je podižem, s njom izranja i moje lice, isprva nerazgovetno, u senci, pa sve jasnije, da bi na kraju moja glava Veselin Marković Mi razlicitiplutala u žućkastoj tečnosti. Osećam sve veću uznemirenost, i čak počnem tiho da plačem, dok gledam kako moj lik tone u čaj, ali nisam u stanju da odvratim pogled i odgurnem šolju.“
Atmosfera neizvesnosti i suspensa koja prožima stranice čini da ostane nerešen sukob interpretacija nastalih unutar priče strukturisane na delovima stvarnosti, koju će jedino čitalac moći da posmatra u celosti.
U knjizi Mi različiti Marković vodi čitaoca u tajanstveni i zamršeni dečji svet sačinjen od senki i znakova koje treba tumačiti, čiji se odjeci čuju u odraslom dobu, uranjajući elegantnom prozom pesničkog karaktera u velike teme koje svojim delom istražuje, počev od neizbežnosti sudbine, neizvesnosti sadašnjosti, labilnosti odnosa, težine ograničenja, potrebe za pomirenjem s vlastitom samoćom.

Prevod sa italijanskog: Anita Vuco

Autorka je italijanska književna kritičarka čiji je prikaz romana Veselina Markovića Mi različiti nastao povodom nedavnog italijanskog izdanja knjige.

© za srpski jezik: „Arhipelag“ www.arhipelag.rs

ARHIPELAG MAGAZIN
Pogledaj ceo magazin
Žarko Milenković – Putopis

Žarko Milenković – Putopis

Kefalonija – mir koji prevazilazi razum Žarko Milenković Svaki susret sa ostrvom i morem koje ga okružuje jeste susret sa sobom. Jedino se na ostrvu možeš pomiriti sa sobom i shvatiti sopstvenu veličinu, dok si okružen s pedeset nijansi plave boje i dok te sam Bog ljuljuška u sopstvenom naručju. Beograd, 5. јула 2026. Putovanja su kao lek koji vas održava u životu. Nisu beg od života i stvarnosti, već su oličenje iskonskog života i odnosa prema njemu. Tek kada se putovanja dožive kao deo života, ne kao bežanje, i kada od putovanja očekujete ništa više od onoga što imate kod kuće, onda je to

Pročitaj više
Titos Patrikios – Pesma

Titos Patrikios – Pesma

Poezija te nađe I Titos Patrikios Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put. Beograd, 27. juna 2026. Tu gde se pitaš o stvarima koje vidiš prvi put o stvarima koje su hiljadu puta izgovorene i koje su već prošle o stvarima koje iznenađuju čak i ako se dešavaju svaki dan jer stvari za koje si rekao da se nikada neće desiti sada se dešavaju pred tvojim očima o stvarima koje se ponavljaju s minimalnim varijacijama o stvarima koje se prodaju čim steknu odgovarajuću cenu o stvarima koje su istrulele tokom vremena ili su od početka bile trule a ti to nisi video tu gde se pitaš o stvarima

Pročitaj više
15. Beogradski festival evropske književnosti

15. Beogradski festival evropske književnosti

O istoriji jedne knjige, o istoriji jedne institucije i o istoriji jedne recepcije Tri panela u vreme kada su razgovori retki, a kultura marginalizovana. Beograd, 1. juna 2026. Izdavačka kuća Arhipelag organizuje 15. Beogradski festival evropske književnosti koji se od 2. do 4. juna održava u Evropskoj kući u Beogradu. Čitaoce na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti očekuje uzbudljiva i sadržajna književna nedelja. Tokom trodnevnog programa publika će moći da prati tri panela posvećena istoriji jedne knjige, istoriji jedne institucije i istoriji jedne recepcije. Beogradski festival

Pročitaj više
Srpski PEN centar

Srpski PEN centar

100 godina Srpskog PEN centra Prepoznat kao glas razuma u burnim vremenima i kao važan deo svetske federacije pisaca, Srpski PEN centar je posvećen promociji vrhunske savremene književnosti, međunarodnoj književnoj i kulturnoj saradnji, kao i zaštiti umetničkih sloboda i prava izražavanja. Beograd, 20. februara 2026. Pre 100 godina, 26. februara 1926. godine, u Beogradu je osnovan Srpski PEN centar. Osnivači Srpskog PEN centra bili su: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Bogdan Popović, Pavle Popović, Slobodan Jovanović, Dragiša Vasić, Gustav Krklec, Milan Kašanin,

Pročitaj više